Izloženost dece rizicima na internetu tesno je povezana sa ugrožavanjem bezbednosti njihovih ličnih podataka.
Živimo u vremenu koje karakteriše ogromna količina podataka, tzv. „eri velikih podataka”.
Kako se sve češće može čuti ili pročitati, lični podaci postali su „nova nafta”, kao i najpopularnije sredstvo plaćanja na internetu. Era velikih podataka donela je nove načine prikupljanja podataka, praćenja ponašanja korisnika interneta i ciljanog oglašavanja (primerenog njihovim individualnim potrebama); transformisala je globalne medije, industrije oglašavanja i tehnologije (Montgomery et al., 2018). Tako su marketing i privatnost postali neraskidivo isprepleteni. Deca, kao najmlađi i najosetljiviji korisnici interneta, nalaze se u centru stalno rastućeg tržišta ličnih podataka.
U novije vreme, sve su glasnije inicijative da se ovo polje zakonski reguliše. Kada je reč o Evropi, jedan od najznačajnijih koraka u tom smeru jeste Opšta uredba o zaštiti podataka o ličnosti (GDPR), koja se primenjuje u zemljama Evropske unije od maja 2018. godine, a na domaći teren uvodi posredstvom novog Zakona o zaštiti podataka o ličnosti (stupio na snagu u novembru 2018. godine, počinje da se primenjuje u avgustu 2019. godine). S obzirom na činjenicu da deca mogu biti manje svesna rizika, posledica, mera i svojih prava u vezi sa obradom ličnih podataka, ona zaslužuju posebnu zaštitu privatnosti na internetu (GDPR, član 38). Pravo na posebnu zaštitu prvenstveno se odnosi na upotrebu ličnih podataka dece u svrhu marketinga ili stvaranja ličnih ili korisničkih profila, kao i na prikupljanje ličnih podataka o deci prilikom korišćenja usluga koje su specijalno namenjene njima.
Tekst je preuzet iz vodiča „Deca u digitalnom dobu“.
Ukoliko vi ili neko iz vaše okoline trpi vršnjačko nasilje to možete da prijavite OVDE.