Postoji veliki broj zaštitnih faktora. Najznačajnij zaštitni faktor za prevenciju nastanka mentalnih poremećaja su bezbedno, stimulativno okruženje, i zajednica koja obezbeđuje pristup kvalitetnim uslugama podrške i zaštite mentalnog zdravlja. Takođe, detinjstvo i adolescencija su ključni period za razvoj navika koje su važne za održavanje dobrog mentalnog zdravlja. Te navike uključuju zdrave obrasce spavanja, redovno vežbanje, razvijanje veština rešavanja problema, učenje veština komunikacije i veštine učenje upravljanja emocijama.
Uprkos značajnoj zastupljenosti problema mentalnog zdravlja u populaciji mladih i očiglednoj važnosti primene promotivnih, preventivnih i terapijskih intervencija, zabrinjavajuće mali broj mladih zaista i dobije prave intervencije u pravo vreme. Procenjeno je da od prvih simptoma mentalnih poremećaja do dobijanja pomoći u proseku prođe čak 10 godina. Razlozi za kašnjenje su brojni, ali svakako jedan od najznačajnih je stigma povezana sa traženjem pomoći za probleme mentalnog zdravlja, zatim slaba informisanost po pitanju toga kome od stručnjaka i gde mogu da se obrate za podršku. Roditelji su svakako prvi izvori podrške u osamostaljivanju i vođenju zdravih i uspešnih života dece i mladih, ali i prepoznavanju poteškoća kod dece i mladih. Kada govorimo o široj zajednici i sistemima podrške u državi mentalno zdravlje mladih zaslužuje centralno mesto, i potrebno je raditi na kontinuiranoj prevenciji i edukaciji ali i uvremenjenom i efikasnom pružanju uslugu lečenja i oporavka.
Tekst je pripremila Jasmina Bogadanović sa Instituta za mentalno zdravlje.
Ukoliko vi ili neko iz vaše okoline trpi vršnjačko nasilje to možete da prijavite OVDE.