Sveukupno zdravlje uključuje i fizičko i mentalno zdravlje. Mentalno zdravlje dece i mladih odnosi se na to kako se dete ili mlada osoba ponaša, razmišlja i reguliše svoja osećanja. Problemi mentalnog zdravlja se definišu kao obrasci ili promene u razmišljanju, osećanjima ili ponašanju. Ovi problemi ometaju decu i mlade, i mogu uticati na njihove društvene odnose, učenje i angažovanje u školi, na njihovu sposobnost da brinu o sebi i drugima, i na donošenje pozitivnih životnih odluka. Najveći broj problema mentalnog zdravlja zapravo počne u detinjstvu i adolescenciji, utiču na odrastanje i svakodnevno funkcionisanje i mogu ostaviti neizbrisive posledice za ceo život. Neprepoznati problemi kod dece i mladih mogu dovesti do različitih štetnih ishoda, poput zloupotrebe alkohola i droga, zdravstvenih problema, samopovređivanja i samoubistva. Dalje, loše mentalno zdravlje može dovesti do društvene isključenosti, kršenja ljudskih prava i nemogućnosti da se osoba uklopi u društvo, da zarađuju za život i ostvari svoje potencijale.
Deca i adolescenti predstavljaju jednu trećinu ukupne svetske populacije i posebno su ranjiva grupa za nastanak problema mentalnog zdravlja. Adolescencija je period ubrzanog ličnog razvoja, prate ga razvojni zadaci na psihološkom i socijalnom planu, i predstavlja osetljivo doba života.
Sve lošije mentalno zdravlje adolescenata i mladih u svetu predstavlja veliki izazov. Podaci govore da 20% mladih od 16-25. godine ima mentalni poremećaj koji se može dijagnostikovati, i da se oko polovine svih mentalnih poremećaja prvi put javi do 14. godine, a čak tri četvrtine do 24. godine starosti.
U našoj zemlji još uvek ne postoje precizni podaci o poremećajima mentalnog zdravlja kod dece i mladih.
Tekst je pripremila Jasmina Bogadanović sa Instituta za mentalno zdravlje.
Ukoliko vi ili neko iz vaše okoline trpi vršnjačko nasilje to možete da prijavite OVDE.