Čuvam te
nacionalna platforma za prevenciju nasilja u školama
Čuvam te
  • Najnoviji tekstovi
  • Tema meseca
  • Aktuelne obuke
  • Video
  • Kontakt
  • O nama

    Čuvam te

    • O nacionalnoj platformi za prevenciju nasilja koje uključuje decu
  • Šta je nasilje?

    Šta je nasilje i vrste nasilja

    • Šta je nasilje?
    • Fizičko nasilje
    • Psihičko nasilje
    • Seksualno nasilje
    • Eksploatacija dece
    • Digitalno nasilje
    • Socijalno nasilje
    • Trgovina ljudima
    • Nasilni ekstremizam
    • Zanemarivanje i nemarno postupanje
    • Zloupotreba deteta i učenika
    • Vršnjačko nasilje
    • Nasilje u školi

    Postupanje u slučaju nasilja

    • O Timu škole za zaštitu od diskriminacije, nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja
    • Mere koje ustanova preduzima u zavisnosti od nivoa nasilja nad detetom/učenikom
    • Situacije kada se uključuju druge ustanove

    Pitanja i odgovori

    • Najčešća pitanja i odgovori na jednom mestu
  • Aktuelnosti

    Informativni tekstovi

    • Svi tekstovi
  • Obuke

    Edukacija o prevenciji nasilja

    • Onlajn obuka za učenike
    • Onlajn obuke za zaposlene
    • Onlajn obuke za roditelje
    • Cilj onlajn obuka
  • Kontakt

    Budimo u kontaktu

    • Kontaktirajte nas
  • Prijava nasilja

    Prijava nasilja

    • Formular za prijavu nasilja
    • Provera statusa prijave nasilja
Kontakt
  • Instagram
  • Facebook
  • Ћ
  • +
  • -
Nacionalna platforma za prevenciju nasilja koje uključuje decu
nacionalna platforma za prevenciju nasilja koje uključuje decu
...jer,
zajedno
smo jači!
Klikni ovde i PRIJAVI NASILjE

Odaberite kategoriju:

  • Svi tekstovi
Štampa strane Pošalji stranu
  • Aktuelnosti
  • Informativni tekstovi
  • Svi tekstovi

Samopovređivanje adolescenata

Stručnjaci smatraju da su adolescenti  u većem riziku od samopovređivanja u odnosu na druge uzrasne grupe, zbog svih promena koje karakterišu period adolescencije. 

     Kod adolescenata može doći do različitih oblika samopovređivanja, te neretko zbog toga ostaju neprepoznati, ili nedovoljno prepoznati kao znak da se nešto dešava.

       Samopovređivanje (ili u pojedinim situacijama samozlostavljanje) kod mladih/tinejdžera  najčešće se odnosi (izuzev u određenim psihološkim stanjima , ili u skopu određenog psihičkog poremećaja) na namerno nanošenje povreda samom sebi, ali bez namere da neko sebi oduzme život (npr. nanošenje posekotina, opekotina, čupanje kose, kidanje kože itd). Ovde govorimo o određenim oblicima nesuicidalnih reakcija, koje svakako ukazuju na postojanje određenog problema.

       Iako se samopovređivanje u većini situacija ne smatra pokušajem suicida, po mišljenju medicinskih stručnjaka, povezano je sa povećanim rizikom od suicida ili povećanim rizikom od pokušaja suicida (samoubistva).

    Smatra se da je samopovređivanje simptom ekstremnog emocionalnog  stresa, odnosno načina suočavanja sa stresnom  situacijom. Govorimo o nezdravom mehanizmu odbrane, koji dovodi do redukcije anksioznosti, napetosti i osećaja emocionalnog bola (fizički bol ''maskira'' tzv. ''emocionalnu'' bol). Takođe, mladi  koji su doživeli određenu vrstu traume, bili zlostavljani ili zanemarivani, skloniji su ispoljavanju različitih vidova samopovređivanja (ili samozlostavljanja).

Iako je  ova pojava često povezana sa određenim psihičkim problemima poput: poremećaja u ishrani (anorexia nervosa; bulimia nervosa...), anksioznošću, depresivnim stanjima, sama po sebi nije mentalna bolest.

 

ŠTA SVE MOŽE POVEĆATI RIZIK OD SAMOPOVREĐIVANjA KOD ADOLESCENATA

 

- doživljaj depresivnog stanja ili pojačano osećanje tuge

- problemi sa ishranom

- anksioznost, osećanje ljutnje, osećanje da nemaju kontrolu na svojim životom

- osećaj manje vrednosti, nizak stepen samopoštovanja, uverenja da su uvek krivi za nešto i da su nešto pogrešno uradili

- osećaj neshvaćenosti, usamljenosti, strah od bliskih odnosa

- zlostavljanja (fizička, emocionalna, seksualna) i zanemarivanja

- disfunkcionalni porodični sistem

 

Do samopovređivanja može doći i pod dejstvom određenih psihoaktivnih supstanci (alkohol, opijati).

 

      Članak je napisala Zorica Veljković, diplomirani psiholog, savetnik-spoljni saradnik za zaštitu učenika od diskriminacije, nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja isred ŠU Zaječar

Foto: Shutterstock
Foto: Shutterstock
Podelite ovaj tekst:
  • Aktuelnosti
  • Informativni tekstovi
  • Svi tekstovi
  • Foto: Shutterstock
    Da li depresija kod dece može biti uzrok vršnjačkog nasilja?
  • Foto: Shutterstock
    Da li treba biti strog roditelj?
  • Foto: Shutterstock
    Dečiji psihijatar odgovara u kojem uzrastu se može javiti depresija kod dece
  • Foto: Shutterstock
    Kada je pravo vreme da dozvolite detetu da napravi profil na društvenim mrežama?
  • Foto: Shutterstock
    Kako da zaposleni u školi pomognu deci sa posebnim potrebama ukoliko trpe vršnjačko nasilje?
  • Foto: Shutterstock
    Koji je najbolji model vaspitanja dece?
  • Foto: Shutterstock
    Na koji način prevazići vršnjačko nasilje?
  • Foto: Shutterstock
    Da li depresija kod dece može biti uzrok vršnjačkog nasilja?
  • Foto: Shutterstock
    Da li fizičko kažnjavanje dece doprinosi nasilnom ponašanju?
  • Foto: Shutterstock
    Kada je vreme za stručnu pomoć kada primetite da dete laže?
nacionalna platforma za prevenciju nasilja koje uključuje decu
nacionalna platforma za prevenciju nasilja koje uključuje decu



  • Vlada Republike Srbije

  • Kancelarija za IT i eUpravu

  • Ministarstvo prosvete

  • Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja

  • Ministarstvo za brigu o porodici i demografiju

  • Ministarstvo unutrašnjih poslova

  • Ministarstvo zdravlja

  • Ministarstvo informisanja i telekomunikacija

  • Ministarstvo pravde

  • Udruženje "Drug nije meta"

Mapa sajta
Politika privatnosti
  • Instagram
  • Facebook

Veb prezentacija je licencirana pod uslovima licence Creative Commons Autorstvo-Nekomercijalno-Bez prerada 3.0 Srbija