Pospešivanje mentalnog i društvenog razvoja deteta postiže se zadovoljavanjem detetove potrebe za pažnjom, stimulisanjem deteta govorom, igranjem i drugim aktivnostima.
Biti roditelj predstavlja jedno intenzivno i emotivno iskustvo. To donosi mnoga uzbuđenja, ali isto tako može predstavljati veliki izazov i stres. Roditelje često zabrinjava jedno važno pitanje – da li poseduju adekvatne sposobnosti i veštine da odneguju i vaspitaju srećno i zdravo dete?
Da bi se deca pravilno razvila, potreban im je neko ko će ih voleti. Neko ko će odvojiti vreme da ih shvati. Neko ko će pokušati da odgovori sa puno osećanja i brige na potrebe njihove jedinstvene ličnosti. Svakodnevni trenuci ispunjeni ljubavlju među roditeljima, drugim osobama koje se brinu o deci i samom decom, predstavljaju osnovni element za detetov društveni, emotivni, kognitivni i zdrav razvoj.
Deca koja osećaju da su voljena, poštovana i da se o njima neko brine, imaju najbolji početak.
Međutim, koliki je zaista značaj praćenja samog razvoja deteta, koliku ulogu imaju roditelji i šta nam to donosi objašnjava Suzana Miković, master defektolog, porodični terapeut, trener asertivnosti i emocionalne pismenosti.
Razvojna procena služi da se detektuje raspon razvoja onih sposobnosti koje su važan preduslov za dalje usavršavanje i pripremu za savladavanje akademskih sadržaja, objašnjava Suzana i dodaje da ono pruža obilje saznanja o detetovim sklonostima, načinima na koji obrađuje različite informacije, predispozicijama, što je izuzetno korisno za oblikovanje i prezentaciju sadržaja koji se prenose detetu i kojima se stimuliše dalji napredak.
- Razvojna procena je za način da se okvirno ustanove koju fazu razvoja je dete doseglo i koje granice još treba da pomeri kako bi prešlo u narednu.
Suzana govori da ta saznanja stručnjaci dobijaju svakodnevno, posmatrajući dete u vođenim ili slobodnim aktivnostima, u vrtiću, školi i u razmeni sa roditeljima o aktivnostima u porodičnom i socijalnom okruženju. Posmatraju se pitanja koja deca postavljaju, njihovi odgovori, načini izražavanja, imaginacije, maštovitost, kvalitet vršnjačkih interakcija, igre i aktivnosti koje kreiraju samostalno i sa vršnjacima predstavljaju posredan pokazatelj detetovog razvoja.
- Upravo ti pokazatelji nam postavljaju izazovni i prioritetni zadatak da osluškujemo i zadovoljavamo istinske potrebe deteta, dobro otvorimo i senzibilišemo svoja čula za interesovanja koja deca ispoljavaju i u skladu sa tim da stvaramo podsticajna okruženja i osmišljavamo puteve učenja kojima će deca ostvariti svoje potencijale i individualne predispozicije - savetuje master defektolog, porodični terapeut, trener asertivnosti i emocionalne pismenosti, Suzana Miković.
Ukoliko vi ili neko iz vaše okoline trpi vršnjačko nasilje to možete da prijavite OVDE.