Čuvam te
nacionalna platforma za prevenciju nasilja u školama
Čuvam te
  • Najnoviji tekstovi
  • Tema meseca
  • Aktuelne obuke
  • Video
  • Kontakt
  • O nama

    Čuvam te

    • O nacionalnoj platformi za prevenciju nasilja koje uključuje decu
  • Šta je nasilje?

    Šta je nasilje i vrste nasilja

    • Šta je nasilje?
    • Fizičko nasilje
    • Psihičko nasilje
    • Seksualno nasilje
    • Eksploatacija dece
    • Digitalno nasilje
    • Socijalno nasilje
    • Trgovina ljudima
    • Nasilni ekstremizam
    • Zanemarivanje i nemarno postupanje
    • Zloupotreba deteta i učenika
    • Vršnjačko nasilje
    • Nasilje u školi

    Postupanje u slučaju nasilja

    • O Timu škole za zaštitu od diskriminacije, nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja
    • Mere koje ustanova preduzima u zavisnosti od nivoa nasilja nad detetom/učenikom
    • Situacije kada se uključuju druge ustanove

    Pitanja i odgovori

    • Najčešća pitanja i odgovori na jednom mestu
  • Aktuelnosti

    Informativni tekstovi

    • Svi tekstovi
  • Obuke

    Edukacija o prevenciji nasilja

    • Onlajn obuka za učenike
    • Onlajn obuke za zaposlene
    • Onlajn obuke za roditelje
    • Cilj onlajn obuka
  • Kontakt

    Budimo u kontaktu

    • Kontaktirajte nas
  • Prijava nasilja

    Prijava nasilja

    • Formular za prijavu nasilja
    • Provera statusa prijave nasilja
Kontakt
  • Instagram
  • Facebook
  • Ћ
  • +
  • -
Nacionalna platforma za prevenciju nasilja koje uključuje decu
nacionalna platforma za prevenciju nasilja koje uključuje decu
...jer,
zajedno
smo jači!
Klikni ovde i PRIJAVI NASILjE

Odaberite kategoriju:

  • Svi tekstovi
Štampa strane Pošalji stranu
  • Aktuelnosti
  • Informativni tekstovi
  • Svi tekstovi

Znaci/simptomi samopovređivanja adolescenata

Neobjašnjive posekotine, ogrebotine ili modrice spadaju u primarne simptome da se mlada osoba samopovređuje.

 

Treba obratiti pažnju na sledeće simptome (za koje se ne može naći racionalni, opravdani razlog) :

 

  1. Sečenje (rezanje kože, posekotine ili ožiljci na rukama, zglobovima, stomaku, nogama koji se mogu javiti i kao više manjih posekotina na jednom mestu. Obratiti pažnju na pokrivanje, na primer, na nošenje dugih rukava mnogo vremena, posebno leti (zbog prikrivanja povreda), ponekad nošenja i previše nakita (tako da ožiljci i posekotine ne budu očigledni).

Kod pojedinih mladih, koji su skloni ovom vidu samopovređivanja, može doći, ne do sakrivanja povreda, već i do njihovog snimanja, fotografisanja te prosleđivanja snimaka drugima putem socijalnih mreža.

  1. Udaranje glavom u zidove ili udaranje samog sebe

   3. Čupanje kose, modrice, opekotine, prekomerna grebanja, tragovi ugriza koji se ne mogu objasniti konkretnim razlogom (pod uslovom da nisu u sklopu neke druge kliničke slike/problema )

  1. Problemi ili poremećaji u ispoljavanju emocija: izlivi besa sa jedne strane, ili stalno osećanje krivice i potištenosti  sa druge strane 
  2. Poremećaji u ritmu spavanja, sniženi nivo energije (depresivna raspoloženja) - npr. povlače se iz socijalnih relacija, izbegavaju prijatelje , članove porodice, često provodeći mnogo vremana sami u svojoj sobi. 
  3. Predoziranje lekovima, prekomerno pijenje alkoholnih pića, ispijanje štetnih supstanci poput izbeljivača, deterdženata itd.
  4. Ispoljavanje rizičnog ponašanja (ovde se ne misli na delikventno ponašanje, antisocijalno ponašanje),  kao što su na primer: ulazak u tuče u kojima će osoba najverovatnije biti povređena; nebezbedni seksualni odnosi.

 

Samopovređivanje dovodi do određenih komlikacija koje uključuju neke od sledećih stvari:

-na fizičkom planu: infekcija rana, trajni ožiljci, ili čak unakaženost pojedinih delova tela, polomljene kosti itd

-na emocionalnom planu: pojačano osećanje stida, krivice i nisko samopoštovanje, veći rizik od depresivnog stanja, rizik od pokušaja suicida

-na socijalnom planu: izolacija koja rezultira gubitkom prijateljstava, u zavisnosti od različitih psihoaktivnih supstanci

 

       

Članak je napisala Zorica Veljković, diplomirani psiholog, savetnik-spoljni saradnik za zaštitu učenika od diskriminacije, nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja isred ŠU Zaječar

Foto: Shutterstock
Foto: Shutterstock
Podelite ovaj tekst:
  • Aktuelnosti
  • Informativni tekstovi
  • Svi tekstovi
  • Foto: Shutterstock
    Da li depresija kod dece može biti uzrok vršnjačkog nasilja?
  • Foto: Shutterstock
    Da li treba biti strog roditelj?
  • Foto: Shutterstock
    Dečiji psihijatar odgovara u kojem uzrastu se može javiti depresija kod dece
  • Foto: Shutterstock
    Kada je pravo vreme da dozvolite detetu da napravi profil na društvenim mrežama?
  • Foto: Shutterstock
    Kako da zaposleni u školi pomognu deci sa posebnim potrebama ukoliko trpe vršnjačko nasilje?
  • Foto: Shutterstock
    Koji je najbolji model vaspitanja dece?
  • Foto: Shutterstock
    Na koji način prevazići vršnjačko nasilje?
  • Foto: Shutterstock
    Da li depresija kod dece može biti uzrok vršnjačkog nasilja?
  • Foto: Shutterstock
    Da li fizičko kažnjavanje dece doprinosi nasilnom ponašanju?
  • Foto: Shutterstock
    Kada je vreme za stručnu pomoć kada primetite da dete laže?
nacionalna platforma za prevenciju nasilja koje uključuje decu
nacionalna platforma za prevenciju nasilja koje uključuje decu



  • Vlada Republike Srbije

  • Kancelarija za IT i eUpravu

  • Ministarstvo prosvete

  • Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja

  • Ministarstvo za brigu o porodici i demografiju

  • Ministarstvo unutrašnjih poslova

  • Ministarstvo zdravlja

  • Ministarstvo informisanja i telekomunikacija

  • Ministarstvo pravde

  • Udruženje "Drug nije meta"

Mapa sajta
Politika privatnosti
  • Instagram
  • Facebook

Veb prezentacija je licencirana pod uslovima licence Creative Commons Autorstvo-Nekomercijalno-Bez prerada 3.0 Srbija