Ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Darija Kisić Tepavčević o vršnjačkom nasilju u Srbiji

Ministar Darija Kisić Tepavčević govorila je za platformu "Čuvam te" kakva je situacija sa decom koja se nalaze u sigurnim kućama i vršnjačkim nasiljem među njima.

Na pitanje kako se reguliše vršnjačko nasilje među decom koja se nalaze u sigurnim kućama/kazneno popravnim domovima/domovima za nezbrinutu decu, odnosno u kojoj meri i kako im platforma "Čuvam te" može pomoći, ministar Kisić Tepavčević odgovara:

- U borbu protiv vršnjačkog nasilja treba da budu uključeni svi faktori u društvu i tom problemu treba posvetiti pažnju od najranijeg uzrasta dece. Samo zajedničkim snagama i zajedničkom posvećenošću, konstantnom edukacijom, kao i multisektorskom saradnjom možemo našu decu preusmeriti na zdravo ponašanje.

U tom smislu je doprinos svakog od nas od nemerljivog značaja. Naročito je važno da se ta borba vodi i preko, mladima najpristupačnijeg kanala komunikcije, interneta. Zato je postojanje i razvoj platforme „Čuvam te“ veoma važno.

U domovima za decu bez roditeljskog staranja i drugim institucijama u kojima borave maloletnici (vaspitne ustanove, vaspitno-popravni dom), postoje Protokoli kojima se reguliše postupanje u slučaju sumnje, otkrivanja ili prijavljivanja vršnjačkog nasilja. Takođe, formirani su timovi koji u takvim situacijama postupaju u skladu sa Protokolom.

Kada je u pitanju vršnjačko nasilje, da li se i sa kakvim problemima najčešće suočavaju deca sa invaliditetom? Koji je najbolji način da se to spreči, ministarka objašnjava:

- Deca sa invaliditetom, među kojima su i deca sniženih intelektualnih kapaciteta, spadaju u grupaciju koja je u posebno visokom riziku od vršnjačkog nasilja. Za njihovu zaštitu od vršnjačkog nasilja je potrebna dodatna senzibilizacija i edukacija osoblja koje radi sa njima, zato što ova deca često nisu u mogućnosti da prepoznaju i /ili da prijave nasilničko ponašanje vršnjaka. Od ključnog značaja je da odrasli koji rade sa njima prepoznaju rane znake izloženosti nasilju i da pravovremeno reaguju.

Da li su deca iz socijalno ugroženih porodica češće na meti vršnjačkog nasilja i zbog čega? Da li su, i u kojoj meri, ona i izvršioci nasilja?

- Kod neke dece se javi potreba da budu nasilna, jer ne znaju da je takvo ponašanje loše. Oni tako oponašaju svoju braću, sestre, roditelje, ili pak, ljude kojima se dive. Neka deca ne znaju za bolji način da komuniciraju sa okolinom, odnosno vršnjacima. Dešava se da su i podstaknuti od strane svojih prijatelja u okruženju. Neki od njih prolaze kroz teško razdoblje u svom životu, i to pokazuju kroz nasilje, tako da je kod njih nasilje simptom nekog problema. Istraživanja  pokazuju da deca koja vrše nasilje vrlo često dolaze iz porodica u kojima se primenjuje fizičko kažnjavanje, pa su deca usvojila fizičko nasilje kao način rešavanja problema - objašnjava ministar Kisić i dodaje:

- Deca iz socijalno ugroženih porodica su češće na meti vršnjačkog nasilja zbog složene pozicije u kojoj se nalaze, a koja je direktna posledica teških/nepovoljnih porodičnih prilika u kojima žive. Njihovi roditelji,  opterećeni različitim životnim problemima, često oslabljenih roditeljskih kompetencija , ponekada nisu u mogućnosti da pruže adekvatnu podršku detetu koje je žrtva vršnjačkog nasilja.

Ministar objašnjava i kako pomoći kada je reč o deci iz marginalizovanih društvenih grupa koja su žrtve ili izvšioci nasilja, na koji način ćemo im najbolje pomoći, ali i sprečiti da do problema uopšte dođe?

- Deca iz marginalizovanih društvenih grupa su mnogo češće žrtve nego počinioci vršnjačkog nasilja.

Aktivnosti usmerene na zaustavljanje vršnjačkog nasilja, treba da budu usmerene na jačanje kompetencija stručnih radnika u sistemu prosvete i socijalne zaštite i unapređenje njihove uzajamne saradnje u ovoj oblasti.

Neophodno je upoznati se sa fenomenom vršnjačkog nasilja i njegovim štetnim posledicama, prepoznavanje različitih vidova i oblika vršnjačkog nasilja, upoznavanje sa protokolom postupanja u takvim situacijama, kao i unapređenje međusektorske saradnje zaposlenih u sistemu obrazovanja, socijalne zaštite i policije u oblasti prevencije.

Na pitanje kako i na koji način će Ministarstvo doprineti radu platforme “Čuvam te”, kako bismo obezbedili sigurnije i bezbednije detinjstvo svih mališana, ministar izdvaja:

- Ministarstvo će nastaviti da unapređuje pre svega postojeći normativni okvir u cilju dalje zaštite dece od nasilja kako medju vršnjacima tako i u porodici i drugim sredinama. U tom smislu, ovo ministarstvo je već donelo Strategiju za prevenciju i zaštitu dece od nasilja u kojoj je nasilje među decom (vršnjačko nasilje) posebno prepoznato i definisano kao namerna, svesna želja da se uznemiri/maltretira, zastraši, nanese povreda drugoj osobi – vršnjaku.

Ovo ministarstvo je pripremilo i Nacrt novog Opšteg protokola za zaštitu dece od nasilja, ali je nadležnost za donošenje istog prešla u Ministarstvo za brigu o porodici i demografiju. Nakon donošenja novog Opšteg protokola sektor socijalne zaštite doneće posebni sektorski protokol u okviru svoje nadležnosti i u skladu sa Opštim protokolom.

Donošenje sveobuhvatnog Zakona o pravima deteta bi svakako imalo pozitivan uticaj na zaštitu dece od vršnjačkog nasilja, kao i od svih drugih oblika nasilja. Takođe,  takve efekte bi imalo i formiranje posebne institucije za zaštitu prava deteta – ombudsmana za decu s obzirom da je postojeći Nacrt zakona o pravima deteta i Zaštitniku prava deteta već uradjen i prošao je fazu javne rasprave, na čemu se stalo zbog pandemije Kovid 19.

Ukoliko vi ili neko iz vaše okoline trpi vršnjačko nasilje to možete da prijavite OVDE.